OHRID

Ohrid i Ohridsko jezero su nešto najljepše što se može vidjeti na jugu Makedonije. To je poznato turističko odredište, gdje se isprepliću prošlost i sadašnjost. Mi smo ga posjetili u okviru posjete Udruženja obrtnika Rijeka.
Jezero je nastalo nakon zadnjeg ledenog doba, kada je silna voda koja je pokrivala većinu teritorija Makedonije otekla i ostala u nekoliko velikih kotlina. Inače Makedonije je 70% pokrivena planinama, čiji su vrhovi u to doba bili mnogobrojni otoci. Vodu dobiva podzemnim putevima iz Prespanskog jezera koje se nalazi na većoj nadmorskoj visini. Dvije trećine obale pripadaju Makedoniji a jedna Albaniji. Pored Ohrida gradića sa 55.000 stanovnika na njemu je još i gradić Struga.


Prva neolitska naselja se javljaju 6.000 godina prije Krista. Iznad grada dominira tvrđava, koja se spominje još u 3.stoljeću prije Krista. Mi smo svoju posjetu počeli upravo u njoj na arheološkom lokalitetu Plaošnik. Najlakši način za popeti se gore je taksijem za 1€. Tu se odvijaju velika arheološka iskopavanja. Dio toga je već otkopan i restauriran, ali još niti blizu nije kraj. Zna se da su ranokršćanske crkve nicale još u 3.stoljeću. Jedna od njih je bila i tu i ističe se sa vrijednim mozaikom. Početkom ovoga stoljeća u cjelosti je obnovljena crkva Svetog Klimenta, koja se smatra najsvetijom crkvom Makedonaca. Njihova crkva je neovisna od svih drugih. Razlog tome je što su svi osvajači htjeli Makedonce asimilirati namećući im svoju crkvu i  vjeru. Crkva je obnovljena na osnovu slika sa ikona. Naime u ta burna vremena graditelji su znali da će kad tad neki osvajač naići i srušiti je. Stoga su se radile ikone kao vjerne kopije na osnovu čega se i ova izgradila ispočetka. Turski putopisac Evlija Čelebija je zapisao da je u 14.stoljeću Ohrid imao 365 crkvi. Za svaki dan u godini po jednu. Kada bude završen cijeli kompleks će biti izgrađen sa nekoliko zgrada, gdje će biti Univerzitet iz Ohrida i još mnogo toga.
Podno zidina je antičko kazalište. Nekada je moglo primiti 4500 gledatelja, što znači da je tadašnje naselje bilo veličine ovoga današnjeg. Ostao je samo donji dio i sada prima 1500 posjetitelja.
Dok se spuštamo ka centru, vode nas uske uličice popločane kamenom. Mnogo je u njima restorana i kafića. Zanimljiv je Muzej Pergamenta, gdje se može vidjeti način izrade ovog drevnog papira i kupiti slika na njemu. U centru na obali lijepo uređeni park sa velikim statuama poznatim ličnostima iz Makedonske povijesti. U maloj luci se može iznajmiti brodić za polsatni obilazak i pogled na grad sa jezera. Košta svega 10€, pa koliko ljudui stane. Za 15€ već se može voziti i mnogo modernijim brodićima. Ljeti se često iznajmljuju radi kupanja. Sa obale vodi ulica prepuna restorana, kafića, trgovina. nezaobilazni su i štandovi sa svim i svačim. Svakako najbolja uspomena sa Ohrida je nakit od ohridskog bisera. Priznat je u svijetu i jedinstven. Izrađuje se i nakit od sedefa od školjki. Recepturu za izradu ohridskih bisera je donjeo davno jedan rus. Priča kažu da su 1924. godine dva brata uspjela da se domognu dobro čuvane tajne i kupe od jednoga Rusa tehnologiju izrade, koja se prenosi sa koljena na koljeno uvijek samo najstarijem sinu. Samo na dva mjesta se danas mogu kupiti originalno ručno izrađeni biseri, dok su ostali tvornički obojano staklo. Naš vodič Aleksandar Avramovski nas je odveo do jedne trgovine gdje se prodaju originali. Biseri traju vječno i izrađuju se od prirodnih materijala koji se dobiju od sedefa i školjki. Moda je učinala svoje pa se danas mogu kupiti i u crnoj, metalik-sivoj, smeđoj, boji kave ili šampanjca. O biserima više  na www.ohridskibiser.com.mk
Kada ste tu ne zaboravite probati riblju čorbu ili naručiti ohridsku pastrmku. Gotovo je bila izumrla, ali se populacija uspjela oporaviti. U jezeru živi nekoliko vrsta riba, a među njima i jegulja. Dobar tek.



This entry was posted in Europa, Ljetovanje, Makedonija, Ohrid, Putovanja and tagged , . Bookmark the permalink.

Odgovori