RIJEKA

Rijeka je nekada prvenstveno bila poznata kao lučki i industrijski grad. Industrije više skoro da nema, a luka životari i čeka bolja vremena. Blizina Opatije i Kvarnerskih otoka i tradicija održavanja maškara i karnevala Rijeci daje jednu novu dimenziju i prepoznatljivost. Kako i sam živim u Rijeci, zavrijedila je da se o njoj nešto napiše.


Prvi dokazi o postojanju ljudi na prostoru grada datiraju još iz paleolitika. Na prostoru Trsatske gradine još u doba Ilira postoji utvrda, a Rimljani na području staroga grada prave svoje uporište Tarsatiku. O tome i danas svjedoči najstariji spomenik u gradu Rimski luk, odnosno Kamena vrata i još neki ostaci građevina. Dolazak slavenskih naroda u XIII. st. bivšem rimskom dijelu donosi i ime Rijeka. Tada je to bila utvrda sa zidinama, kojih više nema. Mnogi osvajači se smjenjuju i prolaze, a ekonomski procvat počeo je u XVI. st. sa trgovinom željezom, uljem, drvetom, vunom, stokom i kožom. U XVIII. i XIX. st. novi procvat doživljava kao luka austrougarske monarhije. Nakon raspada carstva, Rijeka je čak bila samostalna država od 1920-1924. godine, a potom biva okupirana od strane Italije. Poslije drugog svjetskog rata,  gradovi s obje strane Rječine, Rijeka i Sušak, postaju jedna cjelina. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika i centar je regije Primorsko-Goranske županije.
Iako su mnogi više puta prošli kroz Rijeku ili čak bili u njoj, vjerojatno nisu turistički obišli njene znamenitosti i ne znaju o njoj gotovo ništa. Čak i neki njeni stanovnici znaju malo. Sve veći broj stranih turista organizirano posjećuje i Rijeku.
Obilježje grada je luka i ulica Riva , koja se proteže duž obale od autobusnog kolodvora Žabica, do Mrtvog kanala. Paralelno njoj je pješačka zona Korzo, koje je glavna shoping zona i koja je prepuna restorana, kafića i terasa otvorenih cijele godine. Obje ulice zavrijeđuju da se njima prošeta od početka do kraja. Na Korzu Riječani provode dobar dio svoga slobodnog vremena, šetajući ili pijuckajući svoju kavu ili piće. Čak i prijepodne u radno vrijeme, kada je gužva najveća.
Bogata povijest ostavila nam je u nasljeđe mnoge prekrasne zgrade i palače, u kojima su danas smješteni muzeji, državne ustanove, poduzeća ili služe za stanovanje. Mnoge se nalaze na Rivi ili na Korzu.

Riva
 Dolazeći od strane Opatije, centar Rijeke počinje željezničkom stanicom, preko puta koje je podignuta je 1782.g. palača Rafinerije šećera, gdje je bilo posljednjih desetljeća sjedište uprave tvornice Rikard Benčić. Osim preuređenog pročelja, danas je u jadnom stanju i čeka obnovu i prenamjenu u neke muzeje, akademije i shoping zonu.
Idući ka centru dolazi se do Trga Žabica , gdje se nalazi autobusni kolodvor. Tu je na zapadnoj strani smještena je monumentalna građevina Palača Direkcije željeznica, izgrađena 1911.g. u stilu mađarske secesije. I sada služi istoj svrsi. Taj dio očekuje uskoro obnova i prenamjena i izmještanje autobusnog kolodvora.
Na suprotnom kraju trga je Palača Ploechovih, izgrađena 1888.g., kao obiteljska kuća jednog od najbogatijig akcionara kompanije za proizvodnju torpeda. Riječanin kapetan G. Luppis je napravio prvi torpedo i Rijeka je bila poznata po tome. Šteta što je tvornica Torpedo propala, u čijem dvorištu je i testna platforma, koja isto tako propada i Rijeka nažalost ne stvara brand i o tome.
Do nje se nalazi Kapucinska crkva Lurdske Gospe sa svojim raskošnim neogotičkim pročeljem ukrašenim mozaicima i kitnjastom kamenom dekoracijom. Započeta je 1904.g. završena je 1929.g.
Tu uz more započinje ulica Riva. Prvo nailazimo na Palaču Jadran, simbol pomorske moći Rijeke, danas sjedište Jadrolinije, a sagrađena je 1897.g. za brodarsko društvo Adria, s ugarsko-američkim kapitalom.
Nešto dalje na Rivi je i Palača Modello, sagrađena 1885.g. kao palača banke i štedionice. Danas je tu smještena Gradska knjižnica i  Zajednica talijana Rijeke.
Preko puta su dva identična paviliona gradske tržnice i ribarnica. Arhitekt Carlo Pergoli napravio je secesionističku građevinu u kombinaciji s romaničkim stilom od željeza i stakla. I danas služi svojoj svrsi.
Odmah do nje je prije par godina preuređeni park. Na suprotnom kraju postavljena je skulptura Dušana Džamonje. Ustvari ona je već  ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Kazalište je otvoreno je 1885.g. na mjestu starog Adamićevog kazališta. Projekat je gotovo identičan zgradama kazališta u Budimpešti i Zagrebu, stim da je ovo najmanje.
S druge strane zgrade kazališta proteže se Mrtvi kanal, u kojem su stotine malih ribarskih čamaca. Pravo na sidrenje se prenosi sa koljna na koljeno. Nekada je tu proticala Rječina, ali je taj dio pretvoren u veoma zaštićenu lučicu, a Rječina je napravila novo korito nešto južnije. Ulica uz Kanal se zove Fiumara, a sa druge strane je veliki parking Delta i spomenik borcima palim u drugom svjetskom ratu. Na kraju je kanala trg na kojem se skupljaju mladi. Tu počinje nekadašnji grad Sušak.
11. srpnja 2009. Lučka uprava Rijeka je nakon popravaka i preuređenja otvorila riječki lukobran za građane, kao atraktivnu šetnicu dužine oko 2 kilometra.  Nekada strogo čuvana carinska zona, je tako postala šetnica Molo Longo. Na početku je izgrađen moderni terminal za putnički promet.

Stari grad
Simbol grada je gradski toranj ili Stara ura, koja se nalazi na Korzu. Nekada, još potkraj XVIII.st. Rijeka je bila utvrđeni grad sa kulom i satom na svojim „vratima od mora“. Ispred je bio kanal sa vodom i drvenim pokretnim mostićem. Ispred je bilo brodogradilište i pristanište. Nakon velikog zemljotresa 1750.g.veći dio Rijeke biva uništen, pa carica Marija Terezija vrši obnovu grada i nasipa more ispred zidina i gradi modernu novu gradsku četvrt. Tada 1801.g. toranj dobiva tambur i kupolu. Prvi sat je ugrađen još u XVII.st., a ovi današnji potiču iz 1873.g, nakon. Na kuli su se vremenom dodavali pojedini simboli vladara, pa iz 1695.g. potiče i kip dvoglavog habsburškog orla, koji je i danas u grbu grada.
Ulazeći na vrata ulazi se u stari grad sa uskim uličicama i malim trgovima. Dio je obnovljen i u njemu su trgovine i kafići. Nažalost dodane su i neke moderne zgrade, koje tu zaista ne pripadaju. Nedaleko od Starih vrata u Starom gradu je Palac Komuna, stara gradska Vijećnica, središte komunalnog života od 1532. do 1838. godine.
Na vrhu je isusovačka crkva-katedrala Svetog Vida, zaštitnika grada, koja se gradila u periodu od 1638.g. sve do 1728.g. Ima oblik rotonde i poznata po svojim oltarima i raspelu, koje su uradili poznati barokni majstori toga vremena.
Skoro odmah do nje smještena je crkva sv. Sebastijana, podignuta prema predaji 1291. kao zavjet u vrijeme kuge. Današnji oblik je dobila 1885.g., a u njoj pronađen kasnoantički zid iz IV.st.
Treća je crkva Svetog Jeronima, koja je građena zajedno sa sklopom Augustinskog samostana od 1315.g. do 1408.g. često je dograđivana, a nakon velikog potresa dobiva 1768.g. dobiva barokno pročelje. Palača Municipija, sa svoja tri pročelja okružuje mali trg zajedno sa Crkvom sv. Jeronima i zadnjom stranom palače sadašnje zgrade Radio – Rijeke, čiji prednji dio gleda na Korzo. Na trgu je i Stendardac, stup iz 1508 godine, dobiven kao simbol slobode i autonomije nakon izlaska Austrougarske na more. Nažalost grad je bio spaljen od strane Mlečana zbog toga.
Četvrta crkva se nalazi skoro na Mrtvom kanalu i nastala je u ranom srednjem vijeku na ruševinama rimskih termi. Obnavlja se i dograđujeu nekoliko navrata 1442.g., 1695.g., 1726.g. i 1824.g. Uz crkvu je zvonik, u koji je uzidano kamenje iz rimskih ruševina. Datira iz 1377. godine. Ložu za zvona s gotičkim otvorima građevina je dobila u vrijeme obnove koncem XV. st. Zvonik je nagnut za preko 40 cm, pa ga Riječani zovu Kosi toranj.

Guvernerova Palača
Iznad starog grada je i najpoznatiji spomenik Rijeke, Guvernerova palača. Bila je rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune u Rijeci. Gradnja je počela 1893.godine. u renesansnom stilu. Sa svojim bijelim mramorom i zidinama koje ju okružuju dominira na jednom brežuljku. Danas je tu Pomorski i povijesni muzej, dok se ostali muzeji nalaze u krugu parka palače.
Tu je i Državni arhiv u nekadašnjoj vili nadvojvode Josipa, brata Franje Josipa I. On ju je renovirao 1892.g. svoju rezidenciju i uredio je tada čuveni vrt egzotičnog bilja i Kuću palmi u stilu engleskog parka.
Preko puta je Sudbena palača podignuta 1904., na mjestu gdje je stoljećima stajao Kaštel, impozantna utvrda. Danas je tu zgrada Suda i zatvor.

Trsat
Sa Fiumare i Mrtvog kanala je najljpši pogled na Sušak, te brdo i dio grada Trsat i na njegovu utvrdu. Do nje se može i pješice stepenicama (Stube Petra Kružića), kojima se služi lokalno stanovništvo sve manje i manje. Stube je 1531. godine kao zavjet dao izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić. Na dnu se prolazi kroz barokni trijem sa reljefom Bogorodice Tješiteljice. Mnogi hodočasnici su često i na koljenima prelazili ovaj put da bi se poklonili čudotvornoj Gospi Trsatskoj. Ako baš niste toliko grešni, makar se spustite njima. Proći ćete kroz trijemove i kapele, preko petsto stepenica i uživati u pogledu.
Najljepši pogled je ipak sa Trsatske tvrđave. Još u prethistorijsko doba od vremena ilirskog plemena Japoda, pa preko Rimljana, koji su na tom mjestu izgradili i svoju utvrdu, bilo je to idealno mjesto odakle se kontrolirao sav promet morem i kopnom. Frankopani, Habsburgovci, bakarski kapetani, te na kraju grof Laval Nugent su izgled i namjenu Gradine stvarali vjekovima. Ljeti Gradina je kulturno-umjetničko središte Rijeke  i mjesto mnogobrojnih likovnih izložbi, koncerata, kazališnih predstava i drugih zabavnih programa.
Odmah prekoputa ulaza u tvrđavu, u centru Trsata, na Frankopanskom trgu je Crkva Gospe Trsatske i samostan franjevaca. To je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Predaja kaže da je dom Bogorodičin prenesen iz Nazareta (10.05.1291.), a zatim u Loreto (10.12.1294.). Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. šalje 1367. godine čudotvornu sliku Majke Božje.
Frankopani su najprije podigli crkvu Majke Božje i samostan, a zatim su ih u više navrata obnavljali i proširivali, a barokni izgled dobiva 1641. godine. Poznati umjetnici iz 17. i 18. stoljeća naslikali su oltarne slike.
Posebno je interesantna Zavjetna dvorana, sa mnogobrojnim poklonima i ručnim radovima žena i pomoraca, koji su zahvaljivali na svom spasu ili spasu muževa od 19. stoljeća pa do danas.

Zamet (odlomak dodan 2/6/2013)
Dio grada iznad Kantride je Zamet. Nekada je to bio zaseok blizu Rijeke, a danas je jedan od dijelova grada sa veoma velikim brojem zgrada u donjem dijelu (Donji Zamet) i iznad obilaznice Gornji Zamet sa privatnim kućama građenim uglavnom bespravno. Ne čudi stoga što je jedna od legendi Rijeke maškarana grupa Zametski zvončari, koji tjeraju zle sile. Na Zametu je izgrađena nova sportska dvorana, gdje se već nekoliko godina održava Porin i kako kažu najljepša džamija u ovome dijelu svijeta. Treća je po redu u Hrvatskoj. Veliki novci su donirani od strane šeika iz Qatara, a projekat je uradio Dušan Džamonja.

Morčić
Morčić ili Moretto je zvanični simbol grada i originalni riječki suvenir. To je poprsje crnaca sa bijelim turbanom. Naušnice sa likom Morčića simboliziraju pripadnost primorskom kraju. Nosile su ih žene, ali i pomorci i ribari u desnom uhu. Izrađuje se i drugi kao privjesci za lančiće, igle za kravatu, broševi, prstenje. Danas je mnogo i drugih suvenira na tu temu.

Više o svemu pogledajte na http://www.rijeka.hr


Karneval

Rijeka i njena okolina su jedinstveni, jer su tradiciju Mesopusta pretočili u dva mjeseca zabave i ludovanja nakon Nove godine do korizme. U mnogim okolnim mjestima, mjesnim zajednicama, hotelima se organiziraju Pusni tanci ili Maškarani plesovi. Još prije stotinjak godina plemstvo je organiziralo maskembale i karnevale. Začeci današnjeg karnevala su iz 1982 godine, kada su tri mašakarane grupe prošetale Korzom u svojim kostimima. Danas je jedan od najvećih u svijetu. Prošle godine je bilo u povorci  97 grupa, 8000 maškaranih učesnika i 120.000 gledatelja. Ove godine glavna povorka će biti 14.2.2010. Karneval je vrhunac, a prije toga se organiziraju razne druge manifestacije kao Izbor misice Karnevala, Dječiji karneval, Rally Pariz-Bakar i još mnogo toga. I okolna mjesta poput Opatije, Lovrana imaju svoje karnevale. Vrijedi doći u Rijeku i doživjeti nešto drugačije.

Više o Karnevalu pogledajte na www.ri-karneval.com.hr



This entry was posted in Hrvatska, Rijeka. Bookmark the permalink.

Odgovori